Islamski Forum od Ehli Sunneta vel Dzemata
 
HomeCalendarKako koristiti ovaj Forum?TražiLista članovaGrupe korisnikaRegistracijaLogin

Share | 
 

 Mjesec redžeb i novotarije u njemu

Vidi prethodnu temu Vidi sljedeću temu Go down 
AutorPoruka
Muamer



Broj komentara : 408
Join date : 2012-05-12
Age : 41
Mjesto : Kosovo

KomentarNaslov komentara: Mjesec redžeb i novotarije u njemu   Wed May 23, 2012 2:59 am

Onaj ko detaljnije razmisli o stanju nekih od muslimana, naići će na to da su izmislili i došli sa mnogim ibadetima, koji su neutemeljeni - novotarije, Allahu se približavajući sa njima i misleći da su od vjere, a ustvari nije tako. Ovo se vraća na mnoge razloge, od njih je i neznanje, slijepa pristrasnost onome na čemu su njihovi bližnji, slijepo slijeđenje, povođenje za zabludjelim šejhovima, i korist i dobrobit koju ostvaruju neki od onih koji rade ove novotarije ili ih organizuju.

Mjesec redžeb i novotarije u njemu

Doista je Allah, subhanehu ve te'ala, poslao poslanike, spustio knjige i propisao propise, samo da bi Mu se ispovjedao tevhid i da bi bio obožavan. Uzvišeni je rekao: "... i nisam stvorio ni ljude ni džinne osim da Mi čine ibadet." (Prijvod značenja Ez-Zarijat, 56.), i rekao je Uzvišeni: "Mi smo svakom narodu poslali poslanika, da Allahu ibadet čine i da se klone taguta." (Prijevod značenja En-Nahl, 36.) Taj ibadet se ne naziva ibadetom, osim ako se iskreno radi u ime Gospodara svjetova, i u skladu sa naredbom plemenitog Poslanika, neka je na njega najbolji salavat i selam, zato što je Uzvišeni rekao: "Pa ko se nada susretu s Gospodarom svojim, neka čini dobra djela i neka u ibadetu svome, ne smatra Njemu ravnim nikoga." (Prijevod značenja El-Kehf, 110.) El-Fudajl b. 'Ijjad, rahimehullah, je rekao: "Doista djelo, ako bude iskreno, a nije ispravno, neće biti primljeno, a i ako bude ispravno ali neiskreno, neće biti primljeno, sve dok ne bude iskreno i ispravno. Iskreno je; ako bude radi Allaha 'azze ve dželle, a ispravno je; ako bude u skladu sa Sunnetom." (Pogledaj: 'Džami'ul-'ulumi wel-hikem' od Ibn Redžeba, str. 72.) Onaj ko detaljnije razmisli o stanju nekih od muslimana, naići će na to da su izmislili i došli sa mnogim ibadetima, koji su neutemeljeni - novotarije, Allahu se približavajući sa njima i misleći da su od vjere, a ustvari nije tako. Ovo se vraća na mnoge razloge, od njih je i neznanje, slijepa pristrasnost onome na čemu su njihovi bližnji, slijepo slijeđenje, povođenje za zabludjelim šejhovima, i korist i dobrobit koju ostvaruju neki od onih koji rade ove novotarije ili ih organizuju. Od bid'ata, novotarija, koje se ponavljaju svake godine i koje su ljudi uveli od ibadeta, je i ono što se radi u mjesecu Redžebu od prezrenih stvari, koje ćemo u narednim redovima spomenuti, uz kratki uvod u kojem ćemo se upoznati sa Redžebom i spomenuti razlog zbog kojeg je nazvan tim imenom. Redžeb je dobio naziv od arapskog glagola 'redžibe' 'jerdžubu' što ima značenje veličati nešto i poštovati ga, tako da je dobio ime 'redžeb' zato što bi bio veličan i uvažavan u pagansko doba, pa bi se borba u njemu prekidala i ne bi je dozvoljavali. (Pogledaj: 'el-Kamusul-muhit' str. 113, 'lisanul-arab' 1/411-412.)



Obilježavanje dvadeset i sedme noći Redžeba, koju nazivaju 'Noć Isra'a i Mi'aradža'

Kaže imam Ibnu Baz, rahimehullah: "Noć u kojoj se desio Isra' i Mi'araž nije precizirana u vjerodostojnim hadisima, i sve što je preneseno od preciziranja te noći je nevjerodostojno od Allahovog poslanika, sallallahu 'alejhi we sellem, kod hadiskih učenjaka, i Allah zna mudrost u tome da bude zaboravljena među ljudima, a ako bi vjerodostojno i došlo preciziranje, ne bi bilo dozvoljeno muslimanu da u njoj posebno posveti išta od ibadeta. Nije mu dozvoljeno da je obilježava niti proslavlja, zato što je Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, i njegovi ashabi, radijallahu 'anhum, nisu proslavljali, niti obilježavali, niti joj išta posebno posvećivali. Da je njeno obilježavanje propisana stvar, pojasnio bi to Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi we sellem, svome ummetu, bilo djelom ili riječju. Da je se nešto od toga desilo, znalo bi se, i bilo bi rašireno, i prenijeli bi to do nas ashabi, radijallahu 'anhum." (Pogledaj 'Risaletu tehziri minel-bida'i', str. 7.)



Namaz 'Regaib'

Prenosi se forma ovog namaza u hadisima koji su laž na Mustafu, sallallahu 'alejhi ve sellem, evo i primjera. Od Enesa ibn Malika, radijallahu 'anhu, se prenosi da je rekao: Rekao je Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem: "Redžeb je Allahov mjesec, Ša'ban je moj mjesec, a Ramazan je mjesec moga ummeta...", do riječi: "... i neće niko; postiti prvi četvrtak u Redžebu, zatim klanjati između akšama i jacije, tj. u noći džume, dvanaest rekata, u kojima će na svakom rekatu učiti el-Fatihu jednom, i el-Kadr (Inna enzelnahu fi lejletil kadr) tri puta, i el-Ihlas (Kul huvellahu ehad) dvanaest puta, predajući selam nakon svaka dva rekata, a zatim nakon namaza donijeti na mene salavat sedamdeset puta, zatim reći: 'Allahu moj, donesi salavat na Muhammeda, vjerovjesnika, koji ne čita i ne piše, i na njegovu porodicu!', zatim učiniti sedždu i učiti na sedždi sedamdeset puta: 'Subbuhun kuddusun rabbul-melaiketi ve ruh', zatim podići glavu i reći sedamdeset puta: 'Rabbi-gfir li ve-rham, we tedžavez amma ta'lem, inneke ente el-azizul-e'azam', zatim učiniti sedždu drugi put i reći isto kao i na prvoj sedždi, zatim zamoliti Allaha za svoju potrebu, i doista će mu biti udovoljeno." Kaže Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi we sellem: "Tako mi Onoga u čijoj je ruci moja duša, nema roba niti robinje, koji klanjaju ovaj namaz, a da im Allah neće oprostiti sve grijehe, pa makar ih bilo kao morske pjene i koliko je listova na granama, i biće mu omogućeno da se na Sudnjem danu zauzme za sedamdeset osoba iz svoje porodice, i kada bude u kaburu prve noći doći će mu nagrada od ovog namaza i obratiti mu se radosna lica i blagog jezika, i reći mu: 'Moj voljeni, budi sretan! Spasio si se svake poteškoće!' Pa će upitati: 'Ko si ti?' Tako mi Allaha, nisam ugledao ljepše lice od tvoga, niti čuo divniji govor od tvoga, niti osjetio ljepši miris od tvoga!' Pa će mu reći: 'O moj voljeni, ja sam nagrada od namaza kojeg si klanjao te i te noći u tom i tom mjesecu. Došao sam noćas da ispunim tvoje pravo, pravim ti društvo, otklonim od tebe usamljenost, pa kada bude puhnuto u rog pravit ću ti zaklon na Sudnjem danu na mjestu proživljenja, i raduj se, nećeš nikada ostati bez dobra od svoga zaštitnika'." (Bilježi ga Ibnul-Dževzi u 'el-Mevdu'at', 2/124-125.) Kaže Ibnul-Dževzi, rahimehullah, nakon što je naveo predhodni hadis: "Ovaj hadis je ništavan-apokrifan, laž na Allahovog poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, i za njega su okrivili Ibn Džuhejma i rekli da je od lažova, a čuo sam našeg šejha Abdulvehhaba el-Hafiza da kaže: 'Sve ravije-prenosioci su nepoznati, sve sam knjige prelistao, ali ih nisam našao.'" (Prethodni izvor: 2/125.) Kaže eš-Ševkani, rahimehullah: "Hadis je apokrifan, i njegovi prenosioci su nepoznati. To je taj poznati namaz 'ragaib'. Hafizi hadisa su se složili da je taj namaz ništavan." ('El-Fevaidil-medžmu'a fil-ehadis el-mevdu'a' str. 48.) Kaže imam en-Nevevi, rahimehullah: "Doista je taj namaz bid'at-novotarija, i prezren čin, od novotarija koje su uveli zabludjeli i neznalice, i u njemu se nalaze očite i jasne prezrene radnje. Allah ubio onoga ko ga je izmislio i slagao. Islamski učenjaci su napisali dobrih i korisnih knjiga pojašnjavajući njegovu pokvarenost, i pojašnjavajući zabludu onih koji ga klanjaju i koji su ga izumili, a ono što ukazuje na njegovu ništavnost i pokvarenost, i zabludu onoga ko ga obavlja, je teško pobrojati od mnogobrojnosti." ('Sahihu Muslim bi šerh en-Nevevi' 8/20.) Kaže šejhul-islam Ibnu Tejmijje, rahimehullah: "... a što se tiče namaza 'ragaib', nema nikakve osnove, nego je izmišljen, i nije ga pohvalno klanjati niti u džematu niti ponaosob. Došlo je u Sahihu imama Muslima, da je Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, zabranio da se izdvaja noć džume sa namazom, niti dan džume sa postom. A predaja koja je došla po pitanju njega je laž i ništavna po konsenzusu islamskih učenjaka, niti ga je u osnovi spomenuo iko od ispravnih prethodnika." ('Medžmu'a fetava šejhil-islam Ibn Tejmijje' 23/132.) I kaže također: "Namaz 'regaib' je novotarija po slaganju svih islamskih učenjaka, nije ga propisao Allahov posalnik, sallallahu 'alejhi ve sellem, niti iko od njegovih halifa, niti je pohvalio njegovo obavljanje iko od imama ove vjere, kao Malik, eš-Šafi'i, Ahmed, Ebu Hanife, es-Sevri, el-Evza'i, el-Lejs, i drugi. A hadis koji je prenesen u tom kontekstu je laž po konsenzusu svih hadiskih stručnjaka..." (Prethodni izvor: 2/134.) Upitan je također o namazu 'regaib', da li je od pohvalnih stvari ili ne? Pa je odgovorio: "Taj namaz nije klanjao Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, niti iko od njegovih ashaba, niti od tab'ina, niti od imama muslimana, niti ga je pohvalio Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, niti iko od ispravnih predhodnika - selefa, niti imama, niti su spomenuli ikakvu vrijednost posebnu za tu noć. Hadis koji se prenosi o tome od Allahovog poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, je lažan i apokrifan po slaganju svih učenjaka u toj oblasti, zato su rekli stručnjaci islamskih disciplina; da je pokuđen i nije pohvalan, a Allah najbolje zna." (Prethodni izvor: 2/135.) Kaže Hafiz Ibnu Režeb, rahimehullah: "Ovaj namaz, tj. 'regaib', je novotarija kod većine uleme, i od onih koji su to spomenuli, od islamskih učenjaka u novije vrijeme, je Hafiz Ebu Isma'il el-Ensari, i Ebu Bekr es-Sem'ani, i Ebul-Fadl Ibn Nasir, i Ebul-Ferež Ibnul-Dževzi, i drugi. Prijašnji učenjaci ga nisu spominjali da je od novotarija, zato što je izmišljen nakon njih, i pojavio se tek nakon 400. godine po hidžri, zato ga nisu ni znali raniji učenjaci i nisu govorili o njemu." ('Lataiful-me'arif' od Ibnu Redžeba. str. 228.)


Post mjeseca Redžeba

Kaže Hafiz Ibn Hadžer, rahimehullah: "Nije prenešen o vrijednosti mjeseca Redžeba, niti o njegovom postu, niti postu jednog njegovog dijela, niti o oživljavanju posebne noći, vjerodostojan hadis koji može poslužiti kao dokaz, i u tvrdnji toga me je pretekao imam Ebu Isma'il el-Herevi el-Hafiz, rahimehullah." ('Tebjinul-ažeb bima verede fi fadli redžeb' od Ibn Hadžera, str. 23.) A od onih koji su pretekli Hafiza Ibn Hadžera je i imam Ibnul-Kajjim kada kaže: "... i svaki hadis u kojem se spominje post mjeseca Redžeba, ili obavljanje namaza u nekim od njegovih noći, je obična laž." ('El-menaru munif fi sahihi we da'ifi' od Ibnul-Kajjima, str. 96.) Omer ibnu-l-Hattab, radijallahu 'anhu, bi udarao ljude po rukama u Redžebu kada bi sklanjali od njega hranu i govorio bi: "Doista je to mjesec kojeg su veličali u pagansko doba!" (Predaju je zabilježio Ibn Dehijje u 'Eda'u ma vdžebe min bejani ved'il-veda'in fi redžeb' str. 113, i vjerodostojnom je ocjenio šejh el-Albani u 'Irvaul-galil', 4/113-114, hadis br. 957.) Spomenuo je imam et-Tartuši da je pokuđeno postiti mjesec Redžeb u tri stanja:

Ako ga muslimani posebno odrede za post svake godine, povodeći se za običnim narodom koji nema znanja o Šerijatu, uz raširenost ubjeđenja da je njegov post obaveza kao i post u Ramazanu.

ili da je to potvrđeni sunnet od Allahovog poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, kojeg je precizirao sa postom, kao ostali pritvrđeni sunneti.

● ili da post u njemu ima posebnu vrijednost za razliku od posta u drugim mjesecima, kao post dana Ašure, i da namaz u zadnjem dijelu noći ima veću vrijednost od namaza u prvom dijelu noći, tako da je to sa aspekta vrijednosti, a ne da je sunnet ili farz. Da sa radi o tome pojasnio bi to Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, ili bi to uradio makar jednom u životu, kao što je to uradio sa postom dana Ašure i sa ibadetom u zadnjoj trećini noći.

Kada znamo da to nije uradio, propada mogućnot posebnosti toga sa određenom vrijednošću. Nije to ni farz niti sunnet po slaganju svih, tako da ne ostaje išta što upućuje na posebnost posta u njemu, i pokuđeno je postiti u njemu i ustrajavati u postu, kako ga ne bi običan narod uvrstio u farzove i sunnete. A ako želi neko da ga posti, uz sigurnost od mogućnosti da se raširi ubjeđenje da je od farza ili sunneta negovim činom, onda u tome nema smetnje." ('El-Havadisu wel-bida'u' od et-Tartušija, str. 110-111.)

Obavljanje umre u Redžebu

Nije vjerodostojno preneseno od Allahovog poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, da je obavio umru u Redžebu, niti da ga je posebno izdvojio za obavljanje umre od drugih mjeseci. Tako da nema posebne vrijednosti u obavljanju umre u mjesecu Redžebu nad ostalim mjesecima, kako to misle neki. Ono što se zna od Allahovog poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, da je obavio umru nakon hidžre četri puta, i sve su bile u Zul-K'adetu, prva; umra pri sklapanju ugovora na Hudejbiji, kada su ga mušrici spriječili da dođe do Ka'be, šeste godine po hidžri, druga; umra naredne godine kao nadoknada da proteklu, treća; umra od Dža'rane, kada je izašao na Hunejn pa se vraćao u Mekku, i zanijetio umru od Dža'rane ulazeći u Mekku, četvrta; umru koju je spojio sa hadždžom. ('Zadul-me'ad' od Ibnul-Kajjima, 2/90-91.) Spomenuo je šejh Muhammed ibn Ibrahim Ali Šejh, rahimehullah, da su islamski učenjaci pokudili izdvajanje mjeseca Redžeba sa mnoštvom obavljanja umri u njemu. ('Fetava šejh Muhammed ibn Ibrahim Ali Šejh' 6/131.) Kaže šejh Abdullah ibn Abdulaziz et-Tuvejdžiri: "Ono što ja smatram, a Allah najbolje zna, da preciziranje mjeseca Redžeba za obavljanje umre nema nikakve osnove, zato što ne postoji šerijatski argument koji ukazuje na tu posebnost, uz to da je vjerodostojno preneseno da Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, nije nikada obavio umru u Redžebu. Da u posebnosti umre u Redžebu ima neka vrijednost, ukazao bi svome ummetu na to, jer je bio brižljiv prema njima, kao što im je ukazao na vrijednost umre u Ramazanu, i sl." ('El-Bid'ul-havlijje' str. 238.) A ono što se spominje od Ibnu 'Umera, radijallahu 'anhuma, kada je bio upitan: O Ebu Abdurrahmane, da li je Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi we sellem, obavio umru u Redžebu? Pa je rekao: "Da!" Na to mu se suprostavila Aiša, radijallahu 'anha, i negirala, a Ibn 'Umer je to čuo i nije rekao ni "Da!" ni "Ne!", nego je prešutao. Da u tome ima posebnosti spomenula bi to Aiša, radijallahu 'anha. (Pogledaj: 'El-Edebu fi Redžeb' od Mula Ali el-Karija str. 49-51.) Skupina islamskih učenjaka je bila na stavu da je pohvalno obavljati umru u Redžebu, kao što je u 'Lataiful-me'arif', i Ibnul-Kajjim je spomenuo kada je vrijednije obavljati umru u Redžebu ili Ramazanu ('Zadul-me'ad' 2/95), tako da po tom pitanju ima razilaženje, i potrebno je još detaljnije objasniti.

Izvor: Islamski časopis El-Bejan, 179/17.
Na vrh Go down
Vidi profil korisnika http://www.islam-iman.com
 
Mjesec redžeb i novotarije u njemu
Vidi prethodnu temu Vidi sljedeću temu Na vrh 
Stranica 1/1

Permissions in this forum:Ne možete odgovoriti na teme ili komentare u ovom forumu
Islamski Forum :: Islam :: Sunnet i Hadis-
Idi na: