Islamski Forum
Would you like to react to this message? Create an account in a few clicks or log in to continue.


Islamski Forum od Ehli Sunneta vel Dzemata
 
HomeLatest imagesTražiRegistracijaLogin

 

 Da li su Esh'arije i Maturidije Ehlu Sunne vel Dzema'a?

Go down 
2 posters
AutorPoruka
Muamer

Muamer


Broj komentara : 408
Join date : 2012-05-12
Age : 48
Mjesto : Kosovo

Da li su Esh'arije i Maturidije Ehlu Sunne vel Dzema'a? Empty
KomentarNaslov komentara: Da li su Esh'arije i Maturidije Ehlu Sunne vel Dzema'a?   Da li su Esh'arije i Maturidije Ehlu Sunne vel Dzema'a? EmptyTue May 15, 2012 7:30 am

DA LI SU ESH'ARIJE I MATURIDIJE EHLU SUNNE VEL DZEMA'A (prvi dio)

Kada je upitan Imam Ebu Hanife, rahmetullahi 'alejh, o 'Ilmul-kelamu odgovorio je: "To su govori filozofa. Drzi se Sunneta i puta selefa, a cuvaj se svake novine jer je ona bidat (novotarija)". A Imam Shafija, rahmetullahi 'alejh, daje presudu pa kazhe: "Moj stav prema onima koji se bave 'Ilmul-kelamom je da se ishibaju prutom od palme, ponesu na devama i tavafi sa njima po naseljenim mjestima i viche glasno: 'Ovo je kazna onome ko ostavi Kitab i Sunnet i bavi se Kelamom (tj. 'Ilmul-kelamom)'." (Sijeru e'alamin-nubela', 10/29.) A Imam Ahmed, rahmetullahi 'alejh, nam daje vasijet: "Ne druzhite se sa onima koji se bave Kelamom pa makar branili Sunnet". (Menakibu Ahmed od Ibn el-Dzevzija, str. 205.)

Nije chudno da same Esh'arije i Maturidije tvrde za sebe da su oni Ehlu sunne vel dzema'a i da se tako predstavljaju pred muslimanskim masama, ali je chudno da neki od onih koji se pripisuju Ehli Sunnetu i koji se ubrajaju u selefijske uchenjake izdaju zajednichku fetvu na internetu ili pojedinachne fetve na satelitskim kanalima, novinama i slichno chiji je sadrzhaj da Ehlu sunne vel dzema'a danas predstavljaju selefije, Esh'arije i Maturidije. Sa druge strane, nerijedak je sluchaj da radnici na polju da've koji pozivaju na akidu Ehli sunne vel dzema'a, kada budu upitani o ovom pitanju, ili budu nedorecheni i nejasni u svom odgovoru, ili mudro izbjegnu odgovor jer nemaju hrabrosti da kazhu istinu ako je znaju, ili je to pitanje kod njih za koje nemaju siguran i jasan odgovor zbog shubhi koje su rashirene po ovom pitanju. A kada se analiziraju razlozi takvih izjava, tj. da su Ehlu sunne vel dzema'a danas selefije, Esh'arije i Maturidije, uglavnom bi se ti razlozi mogli svesti na sljedetje:
● nepoznavanje akidetskih osnova Esh'arija i Maturidija ili nepoznavanje temelja akide Ehlu sunne vel dzema'a, ili josh gore od toga, nepoznavanje akide ni jednih ni drugih, jer da se ima znanja o tome ne bi se tako govorilo.
● da statut, menhedz, program ili ciljevi nekog udruzhenja, organizacije, dzem'ata ili ustanove zahtijevaju od svojih chlanova da imaju takav stav, narochito ako se time zheli pridobiti shto vishe pristalica i 'sachuvati jedinstvo' muslimana.
● shto mnogi sa takvim izjavama nastoje da ochuvaju polozhaj, funkciju, dignitet, radno mjesto i slichno u zvanichnim vjerskim institucijama koje su na akidi Esh'arija ili Maturidija.
● rashirenost mnogih shubhi po ovom pitanju.

Shubhe oko ovog pitanja

Prva shubha i najvetja od njih je ona u kojoj se sa nekoliko izjava od Shejhul-islama Ibn Tejmijje, rahmetullahi 'alejh, dokazuje da je on bio na stavu da su Esh'arije ili Maturidije od Ehlu sunne vel dzema'a. Od tih izjava su:
● da su Esh'arije najblizha skupina akidi Ehli sunne vel dzema'a,
● da se termin Ehli sunne upotrebljava u dva znachenja: opshtem i uzhem, opshte znachenje je da su Ehli sunne u stvari suniti, tj. svi oni koji nisu Shije Rafidije; a u uzhem znachenju Ehli sunne su samo sljedbenici hadisa (Ehlul-hadis),
● i da se Esh'arije ubrajaju u Ehli sunne vel dzema'a gledajutji na Mu'atezile, Rafidije (shije) i ostale, pa u mjestima u kojima su novotari Mu'atezile, Rafidije (shije) i ostali tu su Esh'arije Ehli sunne vel dzema'a (Nakdut-te'sis 2/87).
Komentar: Odgovor na ovu shubhu se mozhe dati iz tri ugla. Prvi je da se pojedinachno analizira svaka izjava. Tako u prvoj izjavi odgovor je u njoj samoj, tj. kazhe Ibn Tejmijje da su najblizhi, a ne da su oni Ehlu sunne vel dzema'a, a zheli time retji da su oni bolji od ostalih sekti. U drugoj izjavi u opshte znachenje Ehli sunne spadaju i Esharije, Maturidijje, Mu'atezile i ostale sekte, a u uzhem znachenju u Ehli sunne spadaju samo sljdbenici hadisa i sunneta, tako da ovo ne mozhe biti dokaz da Ibn Tejmijje ubraja Esh'arije u Ehli sunne. A u tretjoj izjavi kazhe Ibn Tejmijje da su Esha'rije Ehli sunne gledajutji na druge sekte, tj. da su blizhe od ostalih Ehli sunnetu, a shto znachi da nisu Ehli sunne ako ne gledamo na ostale sekte. Takodjer, Esh'arije su Ehli sunne u mjestima gdje su novotari Mu'atezile, Rafidije (shije) i ostali, tj. gdje nema istinskih predstavnika Ehli sunneta. Odgovor na ovu shubhu iz drugog ugla su same rijechi Ibn Tejmijje: "Shto se tihe onoga ko je na onome shto je u knjizi 'El-Ibane' koju je napisao Ebul-Hasen el-Esh'ari pri kraju svog zhivota, a ne ispolji govor koji je oprechan onome shto je u knjizi, takav se ubraja u Ehli sunne. Medjutim, samo pripisivanje El-Esh'ariju je bid'a (novotarija), narochito shto se time svakom onom ko se pripishe njemu stavlja do znanja da je to dobro i shto se time otvaraju vrata zla ...". (Medzmu'ul-fetava, 6/359.) Drugim rijechima, onaj ko je na akidi selefa (prvih generacija) ne treba govoriti za sebe da je Esh'arija jer je to novotarija. Jasno je, nakon ovih rijechi, da sve gore spomenute izjave Ibn Tejmijje imaju jedno znachenje a to je da su Esh'arije (a to obuhvata i Maturidije) najblizhi Ehli sunnetu u odnosu na ostale sekte, a to znachi da oni nisu Ehli sunne. A odgovor na shubhu iz tretjeg ugla su knjige, tj. jedanaest knjiga koje je Ibn Tejmijje napisao posebno kao odgovor na Esh'arije, od tih knjiga su: "Der'u te'arudil-'akli ven-nakli", "Nakdut-te'sis", "Et-tis'inije", "El-Hamevije" itd. Zar onaj koji je dao najbolju kritiku Esh'arija, dokazao protivrjechnost tog akidetskog mezheba i njegovu udaljenost od akide selefa ovog Ummeta, zbog chega je bio chesto zatvaran u zatvor, a to je uchinio Ibn Tejmijja, zar on da smatra da su Esh'arije Ehli sunne i istovremeno sve ovo uradi?
Druga shubha zbog koje neki ubrajaju Esh'arije u Ehli sunne je to da ne mogu spojiti izmedju toga da su Ibn Hadzer, Nevevi, Bejheki, Sujuti i mnogi drugi imami i velikani ovog Ummeta bili Esh'arije, a da se ne ubrajaju u Ehli sunne.
Komentar: Odgovor na ovo je da se ne mjeri ubrajanje neke skupine ili sekte u Ehli sunne po uchenjacima koji zastupaju stavove te skupine, nego je kriterij pripadnosti Ehli sunnetu po tome koliko se odredjena skupina slazhe u svojim akidetskim osnovama sa akidom Ehli sunne vel dzema'a. Sa druge strane, mnogi savremeni selefijski uchenjaci se ne slazhu s tim da se Ibn Hadzer, Nevevi i njima slichni ubrajaju u Esh'arije, nego da su Ehli sunne, a smatraju da pitanja u kojima su oni zauzeli stav Esh'arija da je to bio njihov idztihad te prema tome imaju opravdanje kao i svaki drugi uchenjak. Naime, Ibn Hadzer je kritikovao Esh'arije nazivajutji ih bash ovim imenom (tj. Esh'arije) i razishao se sa njima u mnogim akidetskim pitanjima po kojima su Esh'arije prepoznatljivi, poput: pitanja imana, prvog vadziba, potvrdjivanja Allahovih svojstava koje su Esh'arije negirale, upotrebe logike, uzimanja habera vahid (tj. hadis koji nije mutevatir) za argument u akidi i mnoge druge stvari, pri chemu je davao prednost onome na chemu su bila prva tri stoljetja ovog Ummeta. Dok je sa druge strane u knjizi "Fethul-bari" (tj. komentaru Buharijinog Sahiha koji predstavlja jednu od najboljih knjiga kojoj nema ravne u ovom polju) prilikom tumachenja Allahovih svojstava chesto odabirao stav Esh'arija, tj. te'vil ili tefvid, kao ispravan osnov sa kojim se prilazi ovim pitanjima, kao i mnoga druga pitanja u kojima je slijedio Esh'arije. Ovo govori da je Ibn Hadzer bio nestabilan u svojim stavovima. S tim da je ispravno, a Allah zna najbolje, da Ibn Hadzer nije bio Esh'arija, a dokazi za to je sljedetje: prvo – jer je u svojim knjigama kritikovao Esh'arije kako uopshteno kao sektu tako i pojedinachno njene imame teoretichare; drugo – ako se slozhio u nekim pitanjima sa Esh'arijama, takodjer, se i razishao u mnogim drugim, kao shto je i preshutio na mnogim njihovim osnovama, tj. nije ih pravdao i pomagao; tretje - podrzhavao je imama Zehebija u njegovim napadima na uchenjake 'Ilmul-kelama. A sve ovo ne radi neko ko se pripisuje Esh'arijama. Takodje je bitno naglasiti da su se uchenjaci, poput Nevevija, Bejhekija, Sujutija, Ibn Salaha, Kurtubija i mnogih drugih imama, slozhili u samo odredjenim pitanjima sa Esh'arijama, a razlozi tome mogu biti razlichiti, na primjer: da su potpali pod njihov uticaj zbog lijepog nijeta, idztihada, pogreshnog slijedjenja, zbog nedovoljnog poznavanja 'Ilmul-kelama, ili su smatrali da se pitanja u kojima su slijedili Esh'arije ne kose sa sherijatskim tekstovima i slichno. Zato je njihova pripadnost mezhebu Esh'arija onolika koliko su se slozhili sa njima i ne mozhe se smatrati istom kao onih koji su bili teoretichari ovog mezheba poput Bakilanija, Razija, Dzuvejnija, Amidija i ostalih. I na kraju ako bismo i uzeli da su u potpunosti ovi uchenjaci bili Esh'arije to nije dokaz da su Esh'arije Ehli sunne niti je to opravdanje da ih slijedimo u onome u chemu su pogrijeshili slijedetji taj mezheb, a ostavili ono na chemu je bio selef.
Tretja shubha koju neki uzimaju kao dokaz da su Esh'arije Ehli sunne je da je na akidetskom mezhebu Esh'arija vetjina Ummeta kako obichni muslimani tako i uchenjaci, vladari, vojskovodje i velikani.
Komentar: Nema sumnje da je ovo samo tvrdnja koja nema dokaza i za koju historija ovog Ummeta kazhe da je lazhna. Dovoljan je odgovor na ovo to shto selef ovog Ummeta sve do chetvrtog stoljetja nije bio niti esh'arijski niti maturidijski, jer ono sa chime su doshli ova dva akidetska pravca (medju kojima je mala razlika) u vetjini je oprechno onome na chemu su bile prve i najbolje generacije ovog Ummeta, a o chemu tje posebno biti govora. A obichni muslimani i nakon shto se proshirio mezheb Esh'arija i Maturidija i sve do danas uvijek su bili i bitje na akidi Ehli sunne. Jer obichni musliman po svojoj fitri vjeruje da je Allah na nebesima iznad Arsha, da je Kur'an Allahov govor, da Allah ima ochi, ruke i ostala svojstva kojima je sebe opisao u Kur'anu, da tje mu'mini koji udju u Dzennet vidjeti Allaha i mnoge druge stvari koje su Esh'arije i Maturidije zanegirali i napravili od toga filozofiju koju obichni muslimani ne razumiju. A ono shto se mozhe priznati na ovom mjestu je da se u vetjini danashnjih islamskih univerziteta, ustanova, vjerskih shkola i slichno izuchava esh'arijska ili maturidijska akida i da vetjina zvanichnih vjerskih ustanova zastupa te akidetske pravce. S tim da mnoshtvo sljedbenika u Sherijatu ne predstavlja dokaz, narochito ako je ono shto zastupa to mnoshtvo u vetjini oprechno onome na chemu su bile prve generacije (selef) ovog Ummeta, kao shto je u ovom sluchaju. Kazhe Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, u hadisu kojeg biljezhe Buharija i Muslim: "Neprestano tje biti jedna skupina iz mog Ummeta ochigledna na istini, netje joj nashkoditi onaj ko je napusti niti onaj koji joj se suprostavi sve dok ne nastupi Sudnji dan".
Chetvrta shubha je tvrdnja da Ebul-Hasen el-Esh'ari nije doshao ni sa chim novim u akidi, nego se istakao u razotkrivanju slabih tachaka Mu'atezila i slamanju njihovog mezhaba, te je zato postao obiljezhje za Ehli sunne nasuprot Mu'atezila, a ovo je i razlog shto se ljudi pripisuju Esh'arijama.
Komentar: Kazati da Ebul-Hasen el-Esh'ari nije doshao ni sa chim novim u akidi je daleko od istine. Kako onda objasniti da je Ebul-Hasen napisao djelo "El-Ibane" pred kraj zhivota i u njemu objavio da se vratio sa onoga na chemu je bio na akidu selefa, jer ako nije doshao ni sa chim novim chega se onda odrekao? A o tome na chemu je bio i koliko se to slazhe sa akidom selefa bitje govora. A drugi dio tvrdnje koji je vezan za njegovu borbu protiv Mu'atezila, takodjer, nije precizan, a daleko je od stvarnosti i historijskih chinjenica. Jer Mu'atezile su se pojavile prije Ebul-Hasena za jedno i po stoljetje. A od same njihove pojave odgovor imama selefa, pochev od Hasana el-Basrija pa sve do vremena El-Esh'arija, je bio zhestok, obiman i dovoljan da se objelodani i raskrinka novotarija Mu'atezila. Dokaz tome su mnoge knjige koje su napisane tim povodom a u kojima je ujedno sachuvana i zabiljezhena akida imama selefa. Od tih knjiga su: "El-Ibane" od Ibn Betta, "Usulu i'atikad ehli-s-sunne wel-dzem'at" od Lalikaia, "Halku ef'alil-'ibad" od Buharije, "Kitabut-tevhid" od Ibn Huzejme, "Es-Sunne" od Imama Ahmeda, od Abdullaha b. Ahmeda, od El-Hallala, od Ibn Mende, od El-Esrema, od El-Mervezija, od Ebu Davuda i od Ebu 'Asima sve pod istim naslovom "Es-Sunne", i mnoge druge knjige. Kazhe Ibn 'Abdulhadi el-Mibred chudetji se ovakvoj tvrdnji: "Subhanallah, zar muslimani, prije nego je (El-Esh'ari) uchinio tevbu od toga shto je bio Mu'atezila (na chemu je bio chetrdest godina), nisu imali imame koje tje slijediti pa je postao bidator (El-Esh'ari), koji se pokajao za svoju novotariju, imam? Kao da su svi ljudi pomrli i nije ostao niko ko je pogodan da bude imam sve dok se nije pokajao bidator od svoje novotarije i postao imam, a svi muslimani daju prednost jednom mutekellimu (onom koji se bavi 'Ilmul-kelamom, tj. El-Esh'ari) nad svim imamima hadisa u vrijeme kad je njihov broj bio ogroman, kakva je ovo lazh?". (Dzem'ul-dzujushi str.105)

Ko su Esh'arije i Maturidije

Govoriti o tome da li su Esh'arije i Maturidije Ehli sunne vel dzema'a zahtijeva da se ukratko pojasni ko su Ehlu sunne, a ko Esh'arije i Maturidije.
Ehlu sunne vel dzema'a su svi oni koji su na Uputi Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, i njegovih ashaba u znanju i akidi, na rijechi i djelu, u adabima i ahlaku; a to je u stvari selef ovog Ummeta, tj. prve generacije i svi oni koji ih slijede u onome na chemu su bili do Sudnjeg Dana.
Esh'arije i Maturidije su dvije islamske sekte koje su u potvrdjivanju akidetskih uvjerenja slijedile pravac 'Ilmul-kelama. S toga je neophodno neshto retji o 'Ilmul-kelamu i stavu selefa ovog Ummeta o njemu. 'Ilmul-kelam ili Kelam, kako ga definishu sami kelamisti, je nauka koja daje moć potvrdjivanja akidetskih pitanja navodjenjem dokaza i otklanjanjem shubhi. U stvari, 'Ilmul-kelam je novotarski pravac izuchavanja akidetskih pitanja koji ovaj Ummet nije poznavao sve do vremena halife Me'muna koji je naredjivao da se prevode na arapski jezik knjige drugih kultura, vjera i civilzacija, a narochito grchke filozofije. Pa su se tako Mu'atezile potpomogle, u svojim raspravama i dijalozima sa nosiocima drugih iskrivljenih vjera, nasljedjem krshtjana sa Istoka (Melikanija i Nesturija) koje su poslije pomijeshali sa grchkom filozofijom, shto je bio novi pristup akidetskim pitanjima koji se zvao 'Ilmul-kelam ili Kelam. Ovaj isti menhedz je kasnije preuzeo i koristio El-Esh'ari u svojim raspravama i odgovorima na Mu'atezile. 'Ilmul-kelam je uveo u islamsku akidu argumente i pitanja sa kojima nije doshao ni Kur'an ni Sunnet, poput termina dzism, dzevher i 'ard, a o kojima nisu govorili ni ashabi ni tabi'ini. Da je ovo bila akidetska nauka, a ne batil, ne bi mimoishla ashabe i tabi'ine, kako kazhe Imam Malik. A uz to, rezultat bavljenja ovom naukom je nedoumica i sumnja u temeljne stvari vjere kao shto su to izjavili, nakon tevbe, najvetji imami Kelama. Opshti stav selefa ovog Ummeta je da je bavljenje 'Ilmul-kelamom pokudjeno, kako to prenose mnogi uchenjaci i o chemu su napisane mnoge knjige. Dok mnogi od njih su zabranjivali ovaj novotarski pristup akidetskim osnovama vjere kao shto su bili imami chetiri mezhaba. Kada je upitan Imam Ebu Hanife, rahmetullahi 'alejh, o 'Ilmul-kelamu odgovorio je: "To su govori filozofa. Drzhi se Sunneta i puta selefa, a chuvaj se svake novine jer je ona bidat (novotarija)". Takodjer, Ebu Hanife je proklinjao 'Amr b. 'Ubejda koji je uveo bidat Kelama. (Savnul-mantik od Sujutija str.30-32.) Kazhe Imam Malik, rahmetullahi 'alejh: "Zar kad god nam dodje neko ko se bolje raspravlja (kelamista) da zbog njegove sposobnosti u raspravi ostavimo ono sa chime je doshao Dzibril Muhammedu, sallallahu 'alejhi ve sellem?" (Sijeru e'alamin-nubela', 8/99.) A Imam Shafija, rahmetullahi 'alejh, daje presudu pa kazhe: "Moj stav prema onima koji se bave 'Ilmul-kelamom je da se ishibaju prutom od palme, ponesu na devama i tavafi sa njima po naseljenim mjestima i viche glasno: 'Ovo je kazna onome ko ostavi Kitab i Sunnet i bavi se Kelamom (tj. 'Ilmul-kelamom)'." (Sijeru e'alamin-nubela', 10/29.) A Imam Ahmed, rahmetullahi 'alejh, nam daje vasijet: "Ne druzhite se sa onima koji se bave Kelamom pa makar branili Sunnet". (Menakibu Ahmed od Ibn el-Dževzija, str. 205.) Nakon ovoga, postavlja se jedno bezazleno pitanje: Ako su Esh'arije i Maturidije predstavnici 'Ilmul-kelama, oko chega nema razilazhenja, a chuli smo stav selefa (selef je Ehli sunne vel dzema'a), o onima koji se bave Kelamom, kako se onda mozhe retji da su Esh'arije i Maturidije od Ehli sunne vel dzema'a?

Nastanak i razvoj Esh'arija

Esh'arije su islamska kelamistichka sekta chiji osnivach je Ebul-Hasen el-Esh'ari koji je rodjen u Basri 270. god. po Hidzri a preselio 324. god. u Bagdadu. Njegov idejni zhivot je proshao kroz tri faze:
Prva faza: u kojoj je bio na mezhebu Mu'atezila chetrdeset godina.
Druga faza: u kojoj se odrekao mezheba Mu'atezila i okrenuo se protiv njih, a zatim uzeo novi menhedz u te'vilu (tumachenju za koje nema dokaza) Allahovih svojstava koja su doshla u Kur'anu i Sunnetu. Taj novi menhedz je bio slijedjenje puta Abdullaha b. Se'ida b. Kullaba, tj. prihvatanje samo sedam svojstava i to putem razuma, a ne sherijatskih tekstova i te'vilenje (tumačenje za koje nema dokaza) svih ostalih svojstava jer ih ljudski razum ne može prihvatiti onakvim kakvi su doshli. A ovo je faza na kojoj su Esh'arije.
Tretja faza: u kojoj se vratio na mezheb selefa u potvrdjivanju svih Allahovih svojstava. U ovoj fazi je napisao knjigu "El-Ibane" u kojoj je dao prednost akidi i menhedzu selefa ovog Ummeta. Ovu fazu, naravno, negiraju Esh'arije.
Nakon smrti Ebul-Hasena el-Esh'arija, njegov mezheb je dozhivio mnoshtvo promjena, a menhedzi (putevi) i idztihadi (stavovi) imama sljedbenika mezheba su bili medjusobno raznoliki. Razlog svemu ovome je shto sam mezheb od njegovog pochetka nije bio izgradjen na jasnim akidetskim temeljima i osnovama. Najbitnije promjene koje je dozhivio ovaj mezheb nakon smrti El-Esh'arija su padanje pod uticaj raznih drugih sekti i uzimanje mnogih akidetskih osnova od istih: pa su tako uzeli od Murdzija i Dzehmija stav o imanu, od Mu'atezila i filozofa negiranje vetjine Allahovih svojstava, iskrivljivanje sherijatskih tekstova i mnoge druge stvari, a od Dzebrija su uzeli stav o kaderu, ushli su u tesavvuf itd. Na kraju je esh'arijski akidetski mezheb postao mjeshavina od 'Ilmul-kelama, nekih stavova Mu'atezila, Murdzija i Dzehmija, sufizma i filozofije.

Najistaknutiji uchenjaci ovog mezheba

Ebu Bekr el-Bakilani (328-403. h.), jedan od najvetjih teoretichara ovog mezheba, on je doshao sa premisama razumskih dokaza za potvrdjivanje tevhida kojih nema ni u Kitabu ni u Sunnetu. Na kraju se vratio na mezheb selefa sa knjigom "Temhidul-evaili".
Ebu Ishak esh-Shirazi (393-476. h.), bio je poznat po jachini dokazivanja i sposobnosti raspravljanja. Vezir Nizamul-mulk mu je sagradio poznatu Nizamijsku medresu na obali rijeke Tigris.
Ebu Hamid el-Gazali (450-505. h.), nije ishao putem El-Bakilanija, chak se razishao u nekim stavovima i sa El-Esh'arijem, kritikovao je 'Ilmul-kelam i zabranio da se njime bavi, takodje je dao zhestoku kritiku filozofiji. Nakon toga je nashao spas u tesavvufu (sufizmu) i smatrao da je to jedini put koji vodi ka spoznaji. Zatim se na kraju zhivota vratio Sunnetu izuchavajutji Sahih od Buharije.
Imamul-haremejn el-Dzuvejni (419-478. h.), tridest godina je branio esh'arijski mezheb pouchavajutji u Nizamijskoj medresi koju mu je izgradio Nizamul-mulk u Nejsaburu. Na kraju svoga zhivota vratio se na mezheb selefa. Kazhe u knjizi "En-Nizamije: "Stav sa kojim smo zadovoljni i sa kojim Allahu vjeru ispovijedamo je akida slijedjenja selefa Ummeta, jer je nepobitan argument da je idzma'u (konsenzus) Ummeta dokaz ...".
El-Fahru er-Razi (544-606. h.), poznat kao Fahrud-din, on je glavni predstavnik esh'arijskog mezheba u njegovoj zadnjoj razvojnoj fazi, pomijeshao je 'Ilmul-kelam sa filozofijom i on je došao sa univerzalnim pravilom (kaidetu kullijje) sa kojim je dao prednost razumu nad sherijatskim tekstovima kada dodju u koliziju. Pred kraj zhivota se i on vratio na menhedz selefa.

Chetvorica najistaknutijih uchenjaka esh'arijskog akidetskog pravca su ostavili ono na chemu su bili i vratili se pred kraj zhivota na akidu selefa. Ako su Esh'arije Ehli sunne vel dzema'a, po onima koji to tvrde, postavlja se pitanje zashto su ova chetiri najistaknutija uchenjaka Esh'arija ostavili ono na chemu su bili i zashto su se vratili akidi selefa ako je ono na chemu su bili akida Ehli sunneta. Odgovor je jasan.
U drugom dijelu ove tematike tje biti govora o nastanku i razvoju Maturidija, historijski pregled shirenja esh'arijske i maturidijske akide u ovom Ummetu i razlozi tog shirenja, akidetske osnove Esh'arija u kojima su se razishli i u kojima su se slozhili sa akidom Ehli sunneta, akidetske osnove Maturidija u kojima su se razishli i u kojima su se slozhili sa akidom Ehli sunneta, uchenjaci koji su rekli da Esh'arije i Maturidije nisu Ehli sunne vel dzema'a i rezime chitavog teksta.

Pishe: mr. Zijad Ljakic
Na vrh Go down
http://www.islam-iman.com
Muamer

Muamer


Broj komentara : 408
Join date : 2012-05-12
Age : 48
Mjesto : Kosovo

Da li su Esh'arije i Maturidije Ehlu Sunne vel Dzema'a? Empty
KomentarNaslov komentara: Re: Da li su Esh'arije i Maturidije Ehlu Sunne vel Dzema'a?   Da li su Esh'arije i Maturidije Ehlu Sunne vel Dzema'a? EmptyTue May 15, 2012 7:48 am

DA LI SU ESH'ARIJE I MATURIDIJE EHLU SUNNE VEL DZEMA'A (drugi dio)

Shkola Kevseri - osnovana 1296. po Hidzri, koja se sada zove po maturidijskom i sufijskom shejhu Muhammedu Zahidu el-Kevseriju je svojstvena po zhestokom degradiranju i proklinjanju imama ovog Ummeta, poput Darekutnija, Ibn Huzejme, Osmana Darimija, Ibn Ebi Hatima i ostalih, smatrajutji da su antropomorfisti, tj. da Allaha opisuju osobinama Njegovih stvorenja. Te da su akidetske knjige selefa ovog Ummeta poput: „Kitabut-tevhid“ od Ibn Huzejme, „El-Ibane“ od Ibn Bettea, „Esh-Sheri'a“ od El-Adzurija i mnoge druge, da su to idolopoklonichke knjige. Takodjer, svojski se zalazhu u pozivanju u sufizam, shirenju bidata u kojima ima shirka i velichanju kabura, a sve to pod plashtom tevessula (priblizhavanja Allahu).


Govoriti o tome da li su Esh'arije i Maturidijje Ehlu sunne vel-dzema'a zahtijeva da se pojasni ko su Ehlu sunne, a ko Esh'arije i Maturidijje. U proshlom broju, pojasnili smo ko su to Ehli sunne i kako su nastale i razvijale se Esh'arije. U ovom broju govorimo o nastanku i razvoju Maturidijja, razlozima shirenja Esh'arija i Maturidijja u Ummetu i razlikama medju njima. Oslanjajutji se na Allaha, subhanehu ve te'ala, i trazhetji pomotj od Njega Uzvishenog kazhem:

Nastank i razvoj Maturidija
(El-Mevsu'atu el-mujessere, str.99-103.)


Maturidije su islamska kelamistichka sekta koja se pripisuje Ebu Mensuru Maturidiju. Ova sekta bila je poznata pod ovim imenom, kao i esh'arijska, tek poslije smrti njenog osnivacha. Prošla je u svom razvoju kroz nekoliko faza koje se mogu rezimirati u chetiri faze:
Faza osnivanja: Ova faza je obiljezhena zhestokim raspravama sa Mu'atezilima. Protagonista tih rasprava bio je sam Ebu Mensur Maturidi. Rodjen je u mjestu Maturid blizu Semerkanda, s tim da je godina njegovog rodjenja nepoznata a preselio je 332. po Hidzri. Pisci njegove biografije su veoma malo naveli o njegovom zhivotu, djetinjstvu i trazhenju znanja. Uchio je hanefijski fikh i kelamistichki nauk kod shejha Nasra ibn Jahje el-Belhija. Istichu njegovu oshtroumnost i snagu argumentiranja. Bio je suvremenik Ebu Hasena Esh'arija iako historijski nije potvrdjeno da su se sreli, dopisivali ili znali jedan za drugog. Autor je mnogih djela od kojih su najpoznatije: „Tevilat Ehlis-sunne“, u kojem je, izmedju ostalog, tumachio ajete koji govore o sifatima Uzvishenog Allaha, gdje je upotrijebio dzehmijski te'vil, tj. ostavio je vanjsko znachenje ajeta na koje uputjuje sam arapski jezik i tumachio znachenjem koje su izmislili Dzehmije. Njegovo najpoznatije djelo u oblasti Ilmul kelama je „Kitabut-tevhid“ u kojem je objelodanio svoja akidetska kelamistichka uvjerenja. Skratio je razumijevanje tevhida na tevhid rububije i neshto malo tevhida esmau' ves-sifat jer je uzeo menhedz Dzehmija u negiranju vetjine sifata. Pripisuje mu se knjiga „Sherhul-fikhil-ekber“, tj. komentar na Ebu Hanifinu knjigu „El-Fikhu el-ekber“, a ispravno je da je autor te knjige Ebul-Lejs Nasr ibn Muhammed es-Semerkandi kako to potvrdjuju Muhammed Ebu Zehre (Tarihul-mezahibil-islamije, str. 175.) i Muhammed Zahid El-Kevseri (u predgovoru knjige El-'Alim vel-mute'allim). Takodjer, autor je mnogih drugih knjiga u kojima odgovara na akidu Mu'atezila i Rafidija (shija).
Faza formiranja: U ovoj fazi je od akidetskih uvjerenja Ebu Mensura Maturidija nastala kelamistichka sekta koju su shirili njegovi uchenici i sljedbenici koji su bili hanefijskog mezheba u fikhu. Najistaknutiji predstavnici ove faze su: Ebul-Kasim el-Hakim, 'Abdul-kerim el-Bezdevi, Ebul-Jusr el-Bezdevi koji je pojednostavio knjigu Kitabut-tevhid od Maturidija uz neke dodatke pod naslovom „Usulud-din“, i mnogi drugi.
Faza argumentiranog utemeljenja maturidijske akide: Ova faza je karakteristichna po mnoshtvu pisanja i sakupljanja argumenata, zato ova razvojna faza ima najvetju ulogu u nauchnom utemeljenju maturidijska akide. Najistaknutiji predstavnik ove faze, a ujedno i najpoznatiji uchenjak maturidijske sekte je Ebul-Mu'in en-Nesefi, autor najbitnije i najopsezhnije knjige za sljedbenike Maturidija „Tebsiretul-edille“. On je kod Maturidija kao shto su Bakilani i Gazali kod Esh'arija. Poslije njega se istiche Nedzmuddin Omer en-Nesefi koji je uchio kod preko pet stotina uchenjaka i napisao oko stotinu djela od kojih je najpoznatije „El-'Akaidun-nesefijje“. Ovo djelo, koje je ustvari skratjena verzija knjige „Tebsiretul-edille“, je osnovna knjiga iz koje se uchi maturidijska akida.
Faza shirenja: (od 700g.- do 1300g. po Hidzri) U ovoj fazi se uz pomotj i uticaj pojedinih osmanskih vladara maturidijska akida proshirila koliko su bile granice osmanske drzhave. Ova faza je karakteristichna po pisanju knjiga i komentara istih koje obradjuju maturidijsko-kelamistichki akaid. Ovdje se posebno istakao El-Kemal ibnul-Hummam, poznati hanefijski pravnik pisac „Fethul-kadira“, koji je maturidijsku akidu sakupio u knjizi „Musajere“ koja se josh uvijek izuchava na nekim islamskim univerzitetima.
Nakon govora o razvojnim fazama Maturidija treba dodati da u novije doba na indijskom polukontinentu postoje tri maturidijske shkole koje se posebno istichu u pozivanju u maturidijsku akidu predstavljajutji je kao akidu Ehli sunne vel dzema'a:
● Dejubendijska i nedevijska shkola - osnovana 1283. po Hidzri, istiche se po bavljenju i izuchavanju hadiskih znanosti, s tim da je chisto sufijska chiji su mnogi pripadnici upali u novotarije oko kaburova.
● Berilevijska shkola - osnovana 1272. po Hidzri, karakteristichna je po ispoljavanju otvorenog shirka, pozivanju u chinjenje ibadeta kaburovima, zhestokom neprijateljstvu prema dejubendijskoj shkoli pa chak i smatranjem istih nevjernicima, a da ne govorimo o njihovom smatranju Ehli sunneta da su nevjernici.
● Shkola Kevseri - osnovana 1296. po Hidzri, koja se sada zove po maturidijskom i sufijskom shejhu Muhammedu Zahidu el-Kevseriju gorljivom zagovorniku hanefijskog mezheba. Ova shkola je svojstvena po zhestokom degradiranju i proklinjanju imama ovog Ummeta, poput Darekutnija, Ibn Huzejme, Osmana Darimija, Ibn Ebi Hatima i ostalih, smatrajutji da su antropomorfisti, tj. da Allaha opisuju osobinama Njegovih stvorenja. Te da su akidetske knjige selefa ovog Ummeta poput: „Kitabut-tevhid“ od Ibn Huzejme, „El-Ibane“ od Ibn Bettea, „Esh-Sheri'a“ od El-Adzurija i mnoge druge, da su to idolopoklonichke knjige. Takodjer, svojski se zalazhu u pozivanju u sufizam, shirenju bidata u kojima ima shirka i velichanju kabura, a sve to pod plashtom tevessula (priblizhavanja Allahu).

Istorijski pregled shirenja esh'arijske i maturidijske akide u ovom Ummetu i razlozi tog shirenja

Muslimani su u opshtem smislu kao narod i vlast (osim u periodu halife Memuna, Mu'atesima i Vasika koji su bili mu'atezile) bili na akidi selefa sve do pojave, jachanja i shirenja kelamistichkih sekti Esh'arija i Maturidija. Pored ostalih, uchenjak Makrizi je u svojoj knjizi „El-Hutat“ (4/192) napravio analizu shirenja esh'arijskog akidetskog mezheba medju muslimanima, tj. kako, kada i gdje se shirila esh'arijska akida od samog njenog nastanka. Irak je prva sredina u kojoj se pocheo shiriti esh'arijski mezheb i to pred kraj chetvrtog stoljetja (380. po Hidžri), zatim se pocheo shiriti u Shamu (danashnjoj Palestini i Jordanu). Ovo shirenje Esh'arija je bilo sporo i postepeno, pratjeno kritikom i reagovanjem uchenjaka i sprechavanjem i zabranom od namjesnika. Tim povodom je napisana akida pregledana i odobrena od uchenjaka Ehli sunneta tog vremena, tzv. “El-Mu'atekad el-kadiri“ koju je abasijski halifa El-Kadir Billahi (vladao 381-422. H.) naredio da se chita u dzamijama i javnim mjestima 381. god., a zatim je to ponovljeno 460. god., kao odgovor na shirenje kelamistichkih sekti. A osvajach Indije i najvetji njen namjesnik Mahmud ibn Sebektekin poznat po shirenju Sunneta i gushenju bidata naredio da se na minberima proklinju zabludjele sekte a između ostalih i Esh'arije. Pravo i istinsko shirenje esh'arijskog mezheba se dogodilo sredinom shestog stoljetja u vrijeme vezira Nizamul-mulka koji je bio na esh'arijskoj akidi, a chija je rijech bila izvrshna u seldzuchkoj drzhavi. Njegovim zalaganjem, esh'arijska akida je postala oficijelni akidetski mezheb u drzhavi, koji je nametnut, shiren i shtitjen od drzhave. A ono shto je uveliko potpomoglo shirenju Esh'arija su dvije nizamijske shkole u Bagdadu i Nejsaburu koje je otvorio sam vezir a u kojima su predavali najvetji esh'arijski teoretichari: Imamul-haremejn i Gazali. Ovo je bilo na Istoku, dok je u zapadnom dijelu muslimanskog svijeta (Endelusu i sjeverozapadnoj Africi) najvetju ulogu u shirenju esh'arijske akide imao „bezgrijeshni mehdi“ Muhammed ibn Tumert (485-524. H.) koji je otputovao u Bagdad i uchio esh'arijsku akidu kod Gazalija, zatim se vratio u Endelus i pouchavao muslimane toj akidi. Nakon njegove smrti naslijedio ga je u shirenju esh'arizma osnivach dinastije Muvehhidina 'Abdu-mu'min El-Kajsi i snagom sile utjerao muslimane tih krajeva u esh'arijski mezheb i na tom putu prolio krv mnogih koji su se tome suprostavljali. (Et-T'alikatul-mufide, Ahmed el-Misri, str. 16-22.) A shto se tiche maturidijskog akidetskog pravca, njegovo shirenje u Ummetu je pochelo pochetkom osmog stoljetja po Hidzri. Glavnu ulogu u tome su igrale neke Osmanlije i neki sljedbenici hanefijskog mezheba, pa zbog tih pojedinaca gdje god su Osmanlije vladale i gdje god je bio hanefijski mezheb-tu je doshao i maturidijski akidetski pravac. Pa tako danas Maturidija ima u predjelima Indije, Kine, Bangladesha, Pakistana, Afganistana, Irana, Iraka, ruskih republika, Sirije, Turske i Balkana, kao i u predjelima sjevene Afrike. Mnogo je razloga koji su pogodovali shirenju maturidijske akide, a najvazhniji su: to što su sami namjesnici i vladari u vetjini pokrajina bili tog pravca, osnivanje mnoshtva shkola maturidijskog akaida, pisanje knjiga o Ilmu-kelamu i komentara na iste, predstavljanje Maturidija (takodjer i Esh'arija) pred muslimanskim masama da su Ehli sunne vel dzema'a, optuzhivanje uchenjaka Ehli sunneta i hadisa da su antropomorfisti, pripisivanje ove akide Ebu Hanifi i Shafiji.

Razlika između Esh'arija i Maturidija
('Ada'ul-maturidije lil-'akidetis-selefije, 1/451-501.)

U sushtini nema razlike izmedju akide Esh'arija i akide Maturidija, akidetske osnove jednih su akidetske osnove drugih osim u nekoliko pitanja. Naime, uchenjaci ova dva mezheba nemaju jednoglasan stav i u nekoliko pitanja su se medjusobno razishli, jedni kazhu 3, drugi 13, tretji 40 i chetvrti 50 pitanja. S tim da su svi slozhni da su to sporedna akidetska pitanja a ne sushtinska i temeljna i da je u vetjini tih pitanja jezichko razilazhenje. (Tabekatush-shafi'ije, Es-Subki, 3/378; Er-Revdatul-behijje, Ebu 'Uzbe, str.6-64.). U narednom tekstu je ukratko spomenuto deset pitanja u kojima je medju njima stvarno razilazhenje:
Prvo: da li je dozovljeno, razumski gledano, da Allah kazni onog koji mu je pokoran? Esh'arije to dozvoljavaju, Maturidije zabranjuju, a stav zadnjih je ono na chemu je Ehli sunne.
Drugo: da li obavezu spoznaje Allaha diktira Sherijat ili razum? Kod Esh'arija Sherijat naredjuje spoznaju Allaha, a kod Maturidija to diktira razum i kad ne bi bilo Sherijata. Esh'arije se u ovoj mes'eli slazhu sa Ehli sunne.
Tretje: Maturidije, za razliku od Esh'arija, potvrdjuju Allahu atribut (osobinu) TEKVIN, tj. princip prelaska nepostojanja u postojanje, kao osmi atribut od samo sedam atributa koje potvrdjuju obe skupine. U sushtini je razilazhenje medju njima jezichko, jer obje skupine negiraju sifate koji govore o Allahovim djelima.
Chetvrto: da li je dozvoljeno da se chuje Allahov govor? Kod Esh'arija jest, a kod Maturidija nije, iako je u ajetu doshlo da je Allah razgovarao sa Musom, 'alejhisselam. Ovim stavom Maturidije su se razishle sa jasnim Ku'anom, hadisima, Ehli sunne.
Peto: da li je dozvoljeno da Allah zaduzhi ljude sa onim shto nisu u stanju uraditi? Maturidije zabranjuju, i na ovome je Ehli sunne, a Esh'arije dozovljavaju shto je batil sa strane Sherijata i razuma.
Shesto: da li su vjerovjesnici bezgrijeshni, tj. da li su sachuvani od velikih i malih grijeha? Uchenjaci ove dvije skupine imaju nejasne i protivrjechne stavove po ovom pitanju, dok je Ehli sunne uopshteno na stavu da su poslanici sachuvani od velikih grijeha, a ne od malih.
Sedmo: da li je dozvoljen „istisna'“, tj. riječi: ja sam mu'min inshallah? Maturidije zabranjuju, a Esh'arije dozvoljavaju shto je tachno.
Osmo: da li (Allahova) volja i htijenje zahtijevaju zadovoljstvo i ljubav? Kod Maturidija ne zahtijeva, i to je bliže stavu Ehli sunne, dok vetjina Esh'arija smatra da zahtijeva, pa tako ako Allah hotje kufr, On ga i voli i zadovoljan je sa njim.Nema sumnje da je ovo batil.
Deveto: da li je ispravan iman (vjerovanje) onome ko ga prihvati slijepim slijedjenjem (taklidom)? Kazhu Maturidije da jest, ali je grijeshan, dok vetjina Esh'arija smatra da mu iman nije ispravan, s tim da su obje skupine slozhne da je prvi vadzib razmishljanje o postojanju Allaha. Obje skupine su na pogreshnom, ali Maturidije su blizhe istini od Esh'arija po ovom pitanju.
Deseto: pitanje kadera odnosno tzv. Kesba. Kod Esh'arija tumachenje kesba vodi u to da je rob primoran tj. nema izbora u svojim djelima, dok Maturidije potvrdjuju izbor i kudret, chime su se na kraju slozhili sa stavom Ehli sunne.
Ovo su uglavnom najbitnije razlike izmedju ove dvije kelamistichke sekte koje nisu od temeljnih akidetskih pitanja osim ovog zadnjeg. Ve billahi tevfik.


Pishe: mr. Zijad Ljakic
Na vrh Go down
http://www.islam-iman.com
Muamer

Muamer


Broj komentara : 408
Join date : 2012-05-12
Age : 48
Mjesto : Kosovo

Da li su Esh'arije i Maturidije Ehlu Sunne vel Dzema'a? Empty
KomentarNaslov komentara: Re: Da li su Esh'arije i Maturidije Ehlu Sunne vel Dzema'a?   Da li su Esh'arije i Maturidije Ehlu Sunne vel Dzema'a? EmptyTue May 15, 2012 8:00 am

Izvinjavam se na teskom citanju ovih tekstova ali da ukratko pojasnim da ni Esharije ni Maturdije ne vjeruju da je Allah na Nebesima nego smatraju da se Allah svuda nalazi svojim bicem sto inicira ucenje o utjelotvorenju.

Akida bazirana na Selefu je Pravi Put i cilj Selefijske akide je osvjescivanje muslimanskog Ummeta i skretanje paznje muslimanskom Ummetu na nuznosti povratku izvornim vrijednostima Islama. To je pravi Islam i to je istinski Ehli Sunnet vel Dzemat.
Na vrh Go down
http://www.islam-iman.com
Admin
Admin
Admin


Broj komentara : 16
Join date : 2012-05-12
Age : 48

Da li su Esh'arije i Maturidije Ehlu Sunne vel Dzema'a? Empty
KomentarNaslov komentara: Re: Da li su Esh'arije i Maturidije Ehlu Sunne vel Dzema'a?   Da li su Esh'arije i Maturidije Ehlu Sunne vel Dzema'a? EmptyTue May 15, 2012 8:09 am



Da li su esarije i maturidije ehli sunnet wel dzemat ?

Na vrh Go down
https://islamskiforum.bosnianforum.com
Sponsored content





Da li su Esh'arije i Maturidije Ehlu Sunne vel Dzema'a? Empty
KomentarNaslov komentara: Re: Da li su Esh'arije i Maturidije Ehlu Sunne vel Dzema'a?   Da li su Esh'arije i Maturidije Ehlu Sunne vel Dzema'a? Empty

Na vrh Go down
 
Da li su Esh'arije i Maturidije Ehlu Sunne vel Dzema'a?
Na vrh 
Stranica 1/1

Permissions in this forum:Ne možete odgovoriti na teme ili komentare u ovom forumu
Islamski Forum :: Islam :: Islamske sekte-
Idi na: